Website nastaje u određenom trenutku razvoja poslovanja. Predstavlja tadašnju ponudu, obraća se tadašnjim kupcima i podržava ciljeve koji su u tom trenutku bili važni.

S vremenom se poslovanje mijenja. Razvijamo nove usluge, privlačimo drugačije kupce i očekujemo nove rezultate. Pitanje je prati li naš website te promjene.

Kroz projekte na kojima sam radila izdvojila bih tri glavna razloga za redizajn. Svaki od njih traži nešto drugačiji pristup, a svi počinju razumijevanjem poslovanja i korisnika.

Zašto redizajnirati website?

1. Website je tehnološki zastario

Stranica se teško koristi na mobitelu, sporo se učitava, pojedine funkcionalnosti više ne rade pouzdano ili je svaku izmjenu sadržaja komplicirano provesti.

Takav website stvara poteškoće posjetiteljima i timu koji ga održava. Tehnološka ograničenja mogu otežavati i razvoj novih funkcionalnosti, povezivanje s drugim sustavima ili jednostavno predstavljanje ponude.

Kod redizajna zato treba procijeniti što postojeće rješenje još može podržati i kakva je tehnička osnova potrebna za sljedeću fazu poslovanja.

2. Website ne predstavlja cijeli opseg sadašnjeg poslovanja

Tvrtka se razvila, ali njezin website ostao je nekoliko koraka iza.

Možda ste uveli nove usluge, proširili ponudu, ušli u nove industrije ili počeli raditi s drugačijim klijentima. Dio toga dodavali ste usput, pa su neke informacije ostale skrivene u navigaciji, a druge se pojavljuju na nekoliko mjesta.

Posjetitelj tako može dobiti nepotpunu sliku o tome što radite i zašto biste bili dobar partner za njegov projekt.

Redizajn je prilika da jasno predstavite cijelu vrijednost svojeg poslovanja i olakšate različitim kupcima pronalaženje relevantne ponude.

3. Website ne odgovara novim ciljevima poslovanja

U početku ste možda željeli predstaviti tvrtku i privući prve kontakte. Danas želite da korisnici rezerviraju termin, kupe proizvod, preuzmu aplikaciju ili češće koriste određenu uslugu.

Svaki od tih ciljeva traži odgovarajući sadržaj, navigaciju i put do željene radnje.

Ako se poslovni cilj promijenio, potrebno je provjeriti podržava li ga postojeća struktura websitea. Dodavanje još jednog gumba ili bannera ponekad jednostavno nije dovoljno.

Kada je pravi trenutak za redizajn?

Pravi trenutak dolazi kada razlika između vašeg poslovanja i onoga što website omogućuje počne stvarati konkretne prepreke.

To može biti otežano predstavljanje nove ponude, puno ponavljajućih pitanja korisnika, odustajanje tijekom rezervacije ili sve zahtjevnije održavanje stranice.

Planirate li veću promjenu ponude, ulazak na novo tržište ili kampanju s novim ciljem, tada vrijedi provjeriti je li website spreman podržati te aktivnosti. Tako se potrebne promjene mogu planirati prije nego što počnete dovoditi posjetitelje.

Kako provjeriti je li vaš website dobar?

Tim koji svakodnevno radi na websiteu poznaje njegovu strukturu, terminologiju i sadržaj. Zbog toga je lako pretpostaviti da je sve jednako jasno i osobi koja dolazi prvi put. Kvalitetu websitea možemo bolje procijeniti kada uključimo ljude kojima je namijenjen.

Fokus grupe korisne su za razgovor o očekivanjima, potrebama i dojmovima. Odabrani sudionici predstavljaju relevantne skupine korisnika, a kroz vođeni razgovor možemo saznati kako razumiju ponudu, koje im informacije nedostaju i što im je važno pri odluci.

Uz razgovor je korisno provesti i individualno testiranje upotrebljivosti. Sudioniku zadamo konkretan zadatak i promatramo kako ga pokušava riješiti, bez usmjeravanja gdje treba kliknuti.

Primjerice:

• Pronađite uslugu koja odgovara vašoj potrebi i pošaljite upit.
• Rezervirajte termin.
• Pronađite proizvod i dodajte ga u košaricu.
• Saznajte kako preuzeti aplikaciju.

Razgovor otkriva što korisnici misle i očekuju. Promatranje pokazuje što se događa dok koriste stranicu: gdje zastaju, što pogrešno razumiju i u kojem trenutku odustaju.

Kako započeti redizajn?

S dva pitanja:  

1. Kome se obraća vaš website?  Obraćate li se jednoj skupini korisnika ili više različitih persona?

Potencijalni kupac, postojeći korisnik, poslovni partner i ulagač mogu dolaziti na isti website, ali s potpuno različitim potrebama. Čak i među kupcima mogu postojati važne razlike u znanju, motivima i načinu donošenja odluke. Zato je potrebno prepoznati ključne skupine i razumjeti što svaka od njih treba pronaći.

2. Što želimo da te osobe naprave na websiteu? Želimo li da preuzmu aplikaciju, pošalju upit, rezerviraju online, kupe proizvod ili se prijave na edukaciju?

Za svaku važnu skupinu definiramo željenu radnju i informacije koje su joj potrebne da bi se na nju odlučila. Iz odgovora na ta dva pitanja razvijamo web arhitekturu: strukturu stranica, organizaciju sadržaja i navigaciju. Zatim pripremamo skice rasporeda ključnih elemenata, razrađujemo sadržaj i dizajn te prelazimo na tehničku izvedbu. U nastavku donosim par primjera iz prakse, gdje je moja uloga bila voditelj projekta, a websiteovi su postojani i 10 godina kasnije. 

Belje: jedan website, više različitih ciljnih skupina

Na projektu redizajna websitea Belja tehnološka zastarjelost bila je jedan od razloga za promjenu. Stranica nije bila dovoljno prilagođena pametnim telefonima, a njezina struktura nije jasno predstavljala širinu poslovanja.

Trebalo je obuhvatiti više ciljnih skupina: ulagače, stočare, poljoprivrednike, veleprodajne kupce, turističke agencije i krajnje potrošače. Svaka od njih trebala je drugačiji sadržaj i razlog za dolazak na website.

Prvi korak bio je razvrstati informacije prema tim potrebama. Zatim je trebalo osmisliti navigaciju koja će obuhvatiti različita područja poslovanja i pomoći posjetiteljima da prepoznaju dio stranice namijenjen njima. Na tako postavljenu strukturu nadovezali su se dizajn, priprema sadržaja, razvoj i testiranje.

Ovaj primjer pokazuje koliko je važno prije dizajna razumjeti koga sve website treba uključiti i što svakoj skupini treba omogućiti.  

MultiPlus Card: novi poslovni cilj traži drugačiji put kroz website

Kod MultiPlus Carda početni je cilj bio privući članove u program vjernosti. Website je zato naglašavao prednosti članstva. U kasnijoj fazi prioriteti su se promijenili: trebalo je potaknuti postojeće članove da više koriste prikupljene bodove i preuzmu mobilnu aplikaciju. Manje intervencije u postojeći dizajn nisu dale željeni učinak. Dodavanje novih sadržaja otežavalo je snalaženje, dok je timu koji je godinama radio na stranici i dalje bilo jasno gdje se što nalazi.

U testiranje smo uključili postojeće članove programa i osobe koje nisu imale iskustva s članstvom. Sudionici su trebali pronaći kako iskoristiti bodove u trgovinama obućom, provjeriti stanje bodova, pronaći informacije o aplikaciji ili se učlaniti.  Promatranje je pokazalo gdje nastaju poteškoće. Na pojedinim zadatcima frustracija je bila tolika da je bilo i psovki.

Prikupljena opažanja pomogla su oblikovati smjernice za redizajn: pojednostaviti navigaciju, jasnije istaknuti pogodnosti i prilagoditi sadržaj novim ciljevima. Aplikacija je dobila važnije mjesto, uz naglasak na kupone kao konkretnu korist za korisnike. Promjena poslovnog cilja zahtijevala je promjenu načina na koji korisnika vodimo kroz website.

Korisničko iskustvo testiramo prije i poslije redizajna

Testiranje prije redizajna pomaže prepoznati probleme i odrediti prioritete. Testiranje nakon redizajna pokazuje jesmo li ih riješili. S pomoću usporedivih zadataka možemo pratiti uspješnost izvršavanja, vrijeme potrebno za pronalaženje informacije i mjesta na kojima korisnici još trebaju pomoć. Ključne putove korisno je provjeriti već na prototipu, dok se promjene lakše provode, a zatim i na dovršenoj stranici. Nakon objave pratimo stvarno korištenje i ostvarivanje poslovnih ciljeva. Tako dobivamo konkretnu podlogu za daljnja poboljšanja.

Danas, 10 godina kasnije, i sama sam se usavršila u radu u WordPressu, pa sam napravila niz redizajna za vinarije, turističke agencije, i druge klijente.